Kamate na stanja na računima
Jesmo li skloniji logaritamskoj ili linearnoj skali i kakve to veze ima s kamatama?
Kamate na stanja na računima se odnose na novčane iznose koje banka ili druga financijska institucija plaća klijentu za novac koji drži na svom računu. Ove kamate se zaračunavaju na sredstva fizičkih osoba na tekućim računima, žiro računima, multivalutnim tekućim računima, multivalutnim žiro računima i a vista štednim računima te oročenim štednim ulozima. Kad se novac drži na računu, on postaje dio ukupnih sredstava koje banka koristi za svoje poslovanje, uključujući odobravanje kredita drugim klijentima.
Banka može kamate obračunavati na dva načina: primjenom proporcionalne metode ili konformne metode. Suštinska razlika između te dvije metode jest u tome što proporcionalna metoda podrazumijeva korištenje jednostavnog kamatnog računa, a konformna metoda složenog kamatnog računa. Potonja metoda može se i nazvati kamatno-kamatnim računom jer kamate obračunate za prvo jedinično razdoblje pridodaju se glavnici, pa se u drugom obračunskom razdoblju kamate obračunavaju tako da se kao osnovica za obračun uzima glavnica uvećana za kamate iz prethodnog razdoblja. Kamate se još mogu obračunavati dekurzivno i anticipativno. Dekurzivni način je najčešći u poslovnoj praksi i tad banka obračunava kamate na sredstva na kraju obračunskog razdoblja (dan, mjesec, godina). Kod anticipativnog obračuna kamata, kamate se obračunavaju na početku razdoblja ukamaćivanja od glavnice s kraja tog razdoblja.
Kamate na stanja na računima su obično niže od kamata na druge vrste financijskih proizvoda, kao što su a vista štedni računi i oročeni štedni računi. Računi za oročenu štednju nude manju fleksibilnost i likvidnost korisnicima jer je raspolaganje sredstvima na računu ograničeno dok traje ugovoreno oročenje, pa su upravo zbog toga banke u mogućnosti ponuditi više kamatne stope na oročene, a ne a vista račune.
Eksponencijalan rast ključna je sila iza složenog ukamaćivanja na oročenim štednim računima. Međutim, slabo ga shvaćamo jer smo kroz obrazovanje naučili razmišljati u linearnim relacijama. No, dobra je vijest da su ljudska bića ipak sklona razmišljati eksponencijalno te da nam to dolazi intuitivno. Istraživanja na pripadnicima amazonskog plemena Munduruk, koji nisu imali skoro nikakvog kontakta s modernim obrazovnim sustavom, pokazala su da je ljudima intuitivno grupirati brojeve na brojevni pravac tako da tvore logaritamsku, a ne linearnu skalu. Drugim riječima, ljudima je intuitivnije razmišljati o tome da se neki iznos udvostruči ili utrostruči. Najbolje je koristiti tzv. Pravilo 72, koje daje otprilike točan izračun koliko je godina potrebno da udvostručite svoja sredstva ako znate prinos ili kamatu koju ostvarujete. Primjerice, ako neka investicijska opcija ima dugoročni prosječni prinos od 3 %, što se smatra konzervativnom procjenom, podijelite 72 s 3 i dobijete da je potrebno 24 godine da se i sredstva udvostruče. Odjednom pametno investiranje zvuči puno primamljivije, zar ne?