Debitna kartica

Kartica i gotovina – reagira li naš mozak jednako kod te dvije vrste plaćanja?

Debitna kartica je financijski proizvod koji omogućuje korisnicima podizanje novca i izvršavanje kupovine na mjestima koja prihvaćaju debitne kartice, bilo fizički ili online. Korisnik dobiva debitnu karticu kad otvori račun u banci. Kad njome izvrši transakciju, banka provjerava stanje računa i oduzima novac od ukupnih sredstava na računu koja su dostupna za transakciju. Ako korisnik pokuša potrošiti više novca nego što ima na računu i koliko mu je, primjerice, dostupno putem dogovorenog ograničenja, transakcija će biti odbijena. Debitne kartice se razlikuju od kreditnih kartica po tome što se korisnik ne zadužuje kod banke kad izvrši transakciju - novac se oduzima iz postojećih sredstava na računu korisnika.

Debitne kartice mogu biti povezane s različitim vrstama računa, poput tekućeg računa ili štednog računa. Ako klijenti imaju potrebu za gotovim novcem, debitna kartica se može koristiti za podizanje gotovine s bankomata. S njom je također moguće izvršiti transakcije kupovine u trgovinama, online ili u restoranima i hotelima.

Debitne kartice sve su popularnije jer omogućuju korisnicima izvršavanje transakcija bez korištenja gotovine, što je u mnogim situacijama praktično i sigurno. One također mogu nuditi i opciju beskontaktnog plaćanja, što smanjuje potrebu za time da u fizički kontakt s karticom dolazi itko osim vlasnika kartice. Iako je korištenje debitne kartice lagodno, i dalje bi svatko trebao pažljivo pratiti svoje troškove kako bi se izbjeglo prekomjerno trošenje ili prekoračenje limita na računu.

Kontekst u kojem je novac predstavljen i uokviren može značajno utjecati na ponašanje, stavove i donošenje odluka. Fizički novac, poput novčanica i kovanica, može imati značajan psihološki utjecaj na ponašanje ljudi pri potrošnji. Istraživanja su pokazala da ljudi pri plaćanju gotovinom imaju više opipljiv i neposredan osjećaj gubitka u usporedbi s jednostavnim povlačenjem kartice. Neurološka istraživanja su pokazala da se pri korištenju gotovine u mozgu aktivira dio koji se zove moždani otok ili insula, koji se također aktivira pri iskustvu negativnih osjećaja poput boli. Štoviše, tad se aktivira i anteriorni cingularni korteks, dio mozga zadužen za kognitivnu kontrolu, što znači da plaćanje gotovinom iziskuje veći mentalni napor i pozornost. Budući da je sadašnjost i budućnost u velikoj (ako ne i apsolutnoj!) mjeri bezgotovinska, kako bismo pametno trošili vlastiti novac, potrebno je imati bolju kontrolu i osviještenost o transakcijama koje činimo putem kartica. Također, prije potrošnje, korisno je provjeriti stanje računa ili zadati iznos koji je prihvatljivo potrošiti. Korisne su i bankarske mobilne aplikacije koje su uvijek svima na dohvat ruke.